Etnologija

Jedna od najstarijih zbirki bila je etnološka, a formirana je sa nastankom muzeja 1947. godine. Prvi predmet uveden u knjigu inventara 5. juna 1948. godine bio je kalemaan. Prvi predmeti stigli su u vidu poklona a kasnije i otkupom.

Posle smeštaja skupljenih predmeta u otkupljenu kuću Malog Riste, 1956. godine je oformljeno etnografsko odeljenje sa prikazom lončarije, ćilimarstva, tkačkog zanata, nošnje… Prvi kustos etnolog u Muzeju bila je Dragana Todorović, koja je i autor prve etnološke izložbe 1963. godine pod nazivom „Vešte ruke naše Piroćanke“.

Zbirka nošnje i obuće je prema socijalnim parametrima podeljena na seosku i gradsku nošnju. Seoska nošnja po tipskim odlikama pripada šopskoj nošnji. Zbirka sadrži osnovne odevne predmete ženske narodne nošnje: košulja tipa tunike sa rukavima, haljina bez rukava – sukno, zubun, modro, kolija, kožuh, pamuklija, tkanica, pregača, kapa kaica, šamija i marama, u novije vreme suknja vutarka i jelek, kao i obuća od presne i štavljene kože – opanci, a najbrojnija je kolekcija čarapa. Muška narodna nošnja je zastupljena u zbirci preko biletina koju čine: košulja, breveneci, dugi beli jelek, opandžak sa guglom i gunja, široki vuneni pojasevi, čarape i šubara. Od novijih delova zbirka muške narodne nošnje sadrži: brič i klin čakšire, jeleke, sakoe i kapute od mrkog i crnog sukna.

U okviru celokupne zbirke nošnje, gradska nošnja se odlikuje manjim brojem predmeta, ali izuzetnim primercima, kao što su čakšire poturlije Malog Riste, džamadan dugih rukava, muški jeleci – fermeni, salta i anterija, libada i bunde, bluze i košulje, haljine sa krinolinom, ženski fesovi sa kićankama, bereš trake, marame. Zbirku popunjavaju prateći i obavezni predmeti kao što su suncobrani, štapovi, lepeze, torbice, šeširi.

Zbirka nakita poseduje premete izrađene od srebra, mesinga, bakra, bronze, sa svim tehnikama koje se na ovim metalima primenjuju. U manjoj meri ima nakita od korala, ćilibara i sedefa i oni su većinom ukrasni delovi na metalnom nakitu. Zbirka nakita je raspoređena na kolekcije prema mestu ukrašavanja. Nakit za ukrašavanje glave: pročelnik, tepeluci, podbradnik, ukošnjak, šnale, grane, naušnice, igle sedmoperke i konđuše. Nakit za grudi: ogrlice, nadgrudnik, niske novca, razni broševi i privesci. Nakit za ruke: stolovato, ahatno, janjevsko, filigransko i monogramno prstenje, narukvice medenjače, na šarnir i filigranske narukvice. Nakit za pojas čine razni pojasevi, kopče i pafte bademastog, kružnog ili strelastog oblika. Najmanju kolekciju čine prateći predmeti kao što su burmutice, tabakere, filigranska dugmad.

Etnološki materijal

Danas etnološko odeljenje broji oko 5000 predmeta vezanih za materijanu i duhovnu kulturu. Jedan deo nalazi se u okviru stalne muzejske postavke, dok je veći deo pohranjen u depoe.

Etnološki materijal je prema srodnosti i istorodnosti podeljen na sledeće zbirke u okviru koje su manje ili veće kolekcije:

  • zbirka grnčarije
  • zbirka nošnje i obuće
  • zbirka tekstilnog pokućstva
  • zbirka nakita
  • zbirka muzičkih instrumenata
  • zbirka kultno-magijskog karaktera
  • zbirka drvenog i metalnog pokućstva
  • zbirka zanata
  • zbirka privrednih i poljoprivrednih alata.
Loading...

Zbirku tekstilnog pokućstva čine pojasevi učkuri, peškiri, jastuci i jastučnice, prekrivači, čaršavi, zidnjaci, vezene i kukičane šustikle i miljei, stolnjaci, bošče, zavese, šibicare, češljare i kuvarice, cedila i ljuljaške za bebe. Na pamučnim, plišanim i jutanim materijalima primenjene su skoro sve poznate tehnike ukrašavanja.

Muzej Ponišavlja u okviru zbirke religijsko-magijskog karaktera poseduje kolekciju uskršnjih jaja koja trenutno broji oko 200 primeraka i koja se svake godine uvećava uskršnjom izložbom “Sve nam krslo i vaskrslo”. Najstarije uskršnje jaje – čuvarkuća je iz 1917. godine a Muzej čuva primerke i iz 1920, 1943. i 1954. godine. Najbrojnija je kolekcija uskršnjih jaja od 15 komada sa žanrovskim scenama Spomenke Milošević iz Pirota. U ovu zbirku spadaju i rezbareni ikonluci – ćoške, karakteristične samo za Pirot, kandila, krsnici za kolače, krstovi, sedefne ikone i drugi predmeti vezani za religiju.

Zbirku metalnog pokućstva čine predmeti koji se nalaze uz ognjište i trpezu i služe za pripremanje, posluživanje i čuvanje hrane: preklad, ožeg, mašice, sedžak, zatim razni plitki i duboki sudovi za pripremanje i serviranje hrane – bakrači, tendžere, tanjiri, tepsije, poslužavnici, zarfovi, tučlije, metalni pribor za jelo; pegle na žar i utije, predmeti za održavanje higijene: lavor, bokal, ibrik.

Drveno pokućstvo je zastupljeno preko trpeze – sofre i paralije, tronoški – karakački i krakalja, posuda za pripremanje hleba – kopanja, daske, zastruzi, drvene kašike – ložice, čurilnjaka, solarnika i ložičnjaka, bučke i buklija. U okviru ovog pokućstva su sanduci za čuvanje brašna i mešanje hleba – naćve. Zatim duboki sanduci i kovčezi za čuvanje odeće i drugih dragocenosti, ukrašeni urezivanjem, rezbarenjem, inkrustacijom i slikanjem. Ističu se kovčezi ukrašeni umetanjem slonovače i sedefa, a Muzej ima i kolekciju komoranskih kovčega. Jednu od većih kolekcija čine premeti za preradu vune: preslice, grebenci, motavilke, soveljke.
Grnčarstvo, nastalo kao potreba jednog perioda, vremenom se razvilo u zanat i umetničko iskazivanje.

Zbirku grnčarskih predmeta čini grnčarija izrađivana bez kola – crepulje i vršnici i najbrojnija, grnčarija rađena na nožnom kolu koja se pak deli na plitke i duboke sudove i razne predmete. U okviru plitkih sudova zbirka poseduje činije, panice i đuvečarke, a do dubokih sudova bokale, šependere, ćupove, grnce, saksije, testije, stovne, bardake, šuletija, ibrike, kondire i pljoske. U grupu raznih grnčarskih predmeta spadaju predmeti koji se koriste u domaćinstvu (pilićari, poklopci za rakiju, svećnjaci, pepeljare, vaze), predmeti za ličnu upotrebu (lule, pištaljke, dečije igračke), predmeti zoomorfnog oblika (štedne kase i ukrasni predmeti), predmeti antropomorfnog karaktera (ukrasni predmeti u obliku žene ili muškarca), predmeti koji se ugrađuju u kuću (kanalizacione cevi, badže na krovu), zanatska pomagala (razni kalupi i alatke), predmeti kultnog karaktera (kadionice, svećnjaci, krsnici za kolače, svetovodi), muzički instrumenti (okarina).

U okviru ove zbirke nalazi se bela ili sukovska grnčarija sa 20 primeraka uglavnom kitenih stovni, od ukupno 100 koliko ih je pronađeno oko kubeta crkve Svete Bogorodice u Sukovu 1974. godine. Stav stručnjaka iz Zavoda za zaštitu spomenika iz Niša je da su grnčarski predmeti postavljeni radi poboljšanja akustike crkve.

Glerija predmeta

Danas etnološko odeljenje broji oko 5000 predmeta vezanih za materijanu i duhovnu kulturu. Jedan deo nalazi se u okviru stalne muzejske postavke, dok je veći deo pohranjen u depoe.